Prvi nutricionistički razgovor prilika je da stručnjaku objasnite što želite promijeniti, koje poteškoće imate i kako prehrana izgleda u vašoj svakodnevici. To se nikako ne svodi na dobivanje popisa „dopuštene” i „zabranjene” hrane, nego na detaljnije razumijevanje vaših navika, zdravstvenog stanja i ciljeva.
Kvalitetno nutricionističko savjetovanje temelji se na razgovoru bez osuđivanja. Iskreni odgovori, uključujući i one o preskakanju obroka, večernjem jedenju, emotivnom prejedanju, nekontroliranom unosu slatkiša, slanih grickalica ili obrocima koji se temelje na gotovo svakodnevnom naručivanju hrane, nutricionistu daju realnu sliku i na čemu se mora raditi. Upravo ona omogućuje izradu plana prehrane odnosno programa koji se može provoditi dugoročno i koji pritom i jamči rezultate.
Razgovor počinje vašim ciljem
Na početku uvijek definiramo koji je temeljni “problem”. Da li se prehrana mora uskladiti sa zdravstvenim stanjem, regulacijom prekomjerne tjelesne težine, potrebom za više energije tijekom dana, boljom organizacijom obroka, podrška kod probavnih tegoba ili prilagodba prehrane fizičkoj aktivnosti posebice kod sportaša ali i rekreativaca.
Važno je da cilj bude dovoljno konkretan, ali i realan. Primjerice, umjesto općenite želje da se „jede zdravije”, korisnije je definirati da želite redovitije doručkovati, smanjiti grickanje na poslu, povećati unos povrća ili lakše planirati večere tijekom radnog tjedna.
Nutricionist pritom sagledava i širu sliku: radno vrijeme, obiteljske obveze, razinu tjelesne aktivnosti, stres, san te dostupnost hrane. Prehrambena navika ne nastaje izolirano, nego je povezana s načinom života i svakodnevnim okolnostima.
Analiza prehrambenih navika i odnosa prema hrani
Jedan od ključnih dijelova nutricionističkog pregleda jest analiza uobičajene prehrane. Razgovarat će se o tome što i kada jedete, koliko često kuhate, gdje kupujete namirnice, koliko tekućine pijete te imate li posebne prehrambene obrasce, poput vegetarijanske prehrane, posta ili izbjegavanja pojedinih skupina hrane.
Pitanja mogu obuhvatiti i osjećaj gladi i sitosti, žudnju za određenom hranom, emocionalno jedenje te situacije u kojima je najteže održati željeni plan. Takve informacije nisu nevažne pojedinosti. One pomažu prepoznati stvarne prepreke i pronaći rješenje koje odgovara vašem ritmu života.
Korisno je prije termina nekoliko dana voditi dnevnik prehrane. Zabilježite obroke, međuobroke, pića, približne količine i vrijeme kada ste jeli. Ako primjećujete probavne tegobe, glavobolju ili promjene energije nakon određenih obroka, zapišite i to. Dnevnik prehrane omogućuje precizniji uvid u prehrambene navike i olakšava individualizirane preporuke.
Zdravstveno stanje, nalazi i terapija
Ako tražite nutricionističko savjetovanje zbog zdravstvenih poteškoća, pripremite relevantnu medicinsku dokumentaciju. To mogu biti laboratorijski nalazi, otpusna pisma, popis dijagnoza, preporuke liječnika ili informacije o lijekovima i dodacima prehrani koje uzimate.
Nutricionist će pitati o zdravstvenom stanju, promjenama tjelesne mase kroz vrijeme, alergijama, intolerancijama, probavnim smetnjama i ranijim pokušajima promjene prehrane. Kod osoba koje se liječe zbog bolesti, plan prehrane treba biti usklađen s liječničkom terapijom i specifičnim potrebama organizma.
Nutricionistička procjena i nalaz koji pacijent na kraju dobije uključuju podatke o prehrani, zdravstvenoj povijesti, lijekovima, laboratorijskim nalazima te antropometrijska mjerenja, poput tjelesne mase, visine i opsega struka, kao i mjerenja sastava tijela, primjerice udjela masnog tkiva, udjela mišićne mase i visceralne masnoće.
Antropometrijska mjerenja nisu jedini pokazatelj rezultata
Ovisno o cilju savjetovanja, tijekom savjetovanja rade se i antropometrijska mjerenja. Ona pružaju početnu informaciju o sastavu tijela i promjenama koje se prate tijekom vremena. Ipak, broj na vagi nije jedino mjerilo napretka.
Rezultat može biti i redovitija prehrana, bolja probava, manje nadutosti, stabilnija energija, kvalitetniji san ili smanjenje osjećaja krivnje vezanog uz hranu. Kod regulacije tjelesne težine održivost promjena važnija je od brzih, restriktivnih rješenja koja se teško uklapaju u stvarni život.
Kako nastaje individualni plan prehrane
Nakon prikupljanja informacija nutricionist povezuje vaše navike, cilj i zdravstveno stanje u praktičan plan prehrane. On ne mora sadržavati strogo propisan jelovnik za svaki dan. Često je korisniji plan koji daje jasne smjernice za sastavljanje obroka, odabir namirnica, veličinu porcija i organizaciju kupnje.
Dobar plan uzima u obzir hranu koju volite, budžet, obiteljske okolnosti i vrijeme koje možete izdvojiti za pripremu. Ako nikada ne doručkujete, prvi korak neće nužno biti obilni doručak u sedam sati, nego pronalaženje izvedive opcije koja vam odgovara.
U Centru za nutricionizam NutriMarLin individualno savjetovanje vodi dr. sc. Martina Linarić, klinička nutricionistica s iskustvom rada u zdravstvenim ustanovama. Preporuke se oblikuju prema potrebama osobe, uz mogućnost multidisciplinarnog pristupa kada zdravstveno stanje to zahtijeva. Tada se, prema potrebama i željama pacijenta, u proces može uključiti i psihoterapija kao kvalitetna podrška tijekom cijelog puta. To je osobito važno kada je riječ o prekomjernoj tjelesnoj težini, ali i kod težih zdravstvenih stanja u kojima psihoterapijska podrška može pomoći osobi da se lakše nosi s tegobama, razvije pozitivniji odnos prema liječenju i osnaži motivaciju za promjene. Pozitivan stav sam po sebi nije zamjena za terapiju, ali može biti važan dio cjelokupne podrške i procesa oporavka. Prvi razgovor zato postavlja temelj za promjene koje su stručne, razumljive i primjenjive u svakodnevnom životu.
